Matična mliječ kroz povijest je bila nadaleko poznata kao mistično vrelo mladosti. Matična mliječ ekskluzivna je i jedinstvena hrana matica medonosne pčele, koju radilice dobivaju isključivo prvih nekoliko dana svoga postojanja kao larve. Rezultat ove posebne prehrane jest višestruko razlikovanje matica od radilica: matice su približno dvostruko veće, liježu približno 2000 jaja na dan (ženke radilice su neplodne) i žive između 5 i 8 godina (približno 40 puta dulje od radilica). Zahvaljujući ovim čudesnim svojstvima, matična mliječ stekla je reputaciju eliksira mladosti. Drevni narodi primijetili su gotovo čudesna svojstva matične mliječi unutar košnice i redovito upotrebljavali matičnu mliječ u prehrani i u terapeutske svrhe. Upotrebljavala se za usporavanje starenja i kao potpuno prirodan izvor energije. Tek nedavno moderna je znanost počela razmrsivati povijesni misterij koji krije ovaj nevjerojatan izvor zdravlja i dugovječnosti.
Poznato je da su Egipćani, čuveni po svojim tajnama ljepote, upotrebljavali matičnu mliječ kao dio režima njege kože za poboljšanje vitalnosti i izgleda kože te kako bi koža bila hidratizirana i zaštićena čak i u najsurovijim pustinjskim uvjetima. Vjerovalo se da matična mliječ održava faraonovo tijelo mladim i lijepim i u zagrobnom životu, a išli su toliko daleko da su postavljali matičnu mliječ pokraj njegova tijela uz najdragocjenije zlatne predmete i kraljevske dragulje. Matičnu mliječ običavali su upotrebljavati za mumifikaciju članova kraljevske obitelji i političke elite. Legenda kaže da je matična mliječ bila tajna Kleopatrine vječne mladosti; njezine su služavke polagale zavjet šutnje legendarnoj egipatskoj kraljici koja je zavela najmoćnije ljude staroga svijeta. Ako bi koja od njih otkrila tajnu, strogo su ih kažnjavali ili čak pogubljivali.
Matična mliječ imala je široku uporabu u prirodnom liječenju te kao ublažavajući, hidratizirajući i hranjivi sastojak kozmetičkih proizvoda
Stari Grci nazivali su matičnu mliječ „izvorom vječne mladosti“ ili „simbolom života“ i upotrebljavali su je kao ambroziju, hranu bogova, kako bi poboljšali i produljili životni vijek. Matična mliječ imala je široku uporabu u prirodnom liječenju te kao ublažavajući, hidratizirajući i hranjivi sastojak kozmetičkih proizvoda. Prema Hipokratu, to je „izvanredan lijek koji ima moć da produlji život“; Aristotel ju je preporučivao za liječenje kožnih bolesti.
U starorimskoj mitologiji Jupiter je pretvorio Melisu, djevojku koja je ostavljala bez daha, u pčelu, kako bi proizvodila čudesnu ljekovitu tvar. Rimljani su je nazivali „slatkim životnim sokom“, a drevni narodi Kine i Perzije poznavali su njezina nedostižna svojstva sprečavanja starenja i hidratacije. Do dana današnjega u mnogim se kulturama drevna tajna matične mliječi prenosi s naraštaja na naraštaj.
Kao izravan rezultat ovih svojstava, matična mliječ uspješno se koristi u proizvodima za njegu kože za tretiranje bora i u borbi protiv starenja kože. Također se upotrebljava za pospješivanje zacjeljivanja, obnove i hidratacije suhe, zrele i oštećene kože. Pospješuje prirodan proces obnove stanica kože, poboljšava tonus i čini kožu mlađom i mekšom. Hrani i revitalizira vlasište, čineći kosu zdravom i pospješuje rast kose.